Turizam

Bosna i Hercegovina je složena multietnička, multikulturna i multikonfesionalna država koja se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te jedinstvene administrativne jedinice lokalne samouprave – Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine.

Nakon raspada bivše Jugoslavije, u kojoj je Bosna i Hercegovina bila jedna od šest republika, te četverogodišnjeg rata od 1991. do 1995. godine, na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz novembra 1995.godine, formirana je današnja država Bosna i Hercegovina.

Teritorija Bosne i Hercegovine nalazi se u centralnom dijelu Balkanskog poluostrva, na raskrsnici puteva između istočne i zapadne civilizacije. Zahvaljujući tome oduvijek je bila predmet interesovanja velikih sila.

Ove prostore naseljavali su Iliri, Kelti i Rimljani, a dolaskom Južnih Slavena u VI.-VII. vijeku počinje novi period u istoriji naroda, potomaka Slavena koji i danas žive na ovim prostorima. Začeci bosanske države datiraju iz XI. vijeka. Još nestabilnu državu, u XV. vijeku je okupirala Osmanska imperija, a potom nakon gotovo 400 godina turske vladavine, Austrougarska. Dvadeseti vijek donosi nova stradanja. Povod za Prvi svjetski rat bilo je ubistvo austrougarskog prijestolonasljednika upravo u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine. U sastavu prve Jugoslavije između dva rata, pod okupacijom NDH u Drugom svjetskom ratu, BiH je nakon toga bila u sastavu zajedničke socijalističke Jugoslavije.

Narode na ovim prostorima, Srbe, Hrvate, Bošnjake i druge, različite po kulturi i konfesiji (pravoslavni, katolici, muslimani, jevreji), pored brojnih razlika, povezuju bogata i burna zajednička istorija, srodni jezici istih korijena i porodične veze.

Tragovi događaja proteklih vijekova mogu se naći na svakom koraku ove zemlje koja je pretrpjela silna stradanja. Među mnogobrojnim kulturnim, istorijskim i arhitektonskim spomenicima svakako se izdvajaju Stari most na rijeci Neretvi u Mostaru iz XVI. v. i Most na rijeci Drini u Višegradu iz XVI. v., koji spadaju u svjetsku baštinu i pod zaštitom su UNESCO-a. Ne manje značajni su sakralni objekti kao što su nadgrobni spomenici – stećci – iz ranog perioda bosanske države, Gazihusrefbegova džamija u Sarajevu (XV.v.), pravoslavni manastir Žitomislić u Hercegovini (XIV. v.), Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci (XIV. v.), Hagada – sveta knjiga sefardskih Jevreja donesena iz Španije u XVI. v. i dr. Mnogi od jedinstvenih kulturnih spomenika našeg zajedničkog nasljeđa u posljednjem ratu su pretrpjeli oštećenja ili čak potpuna razaranja. Ali zajedničkim snagama BiH i međunarodne zajednice intenzivno se radi se na njihovoj obnovi i zaštiti.

Bosna i Hercegovina je brdovita zemlja, bogata šumom i brojnim planinskim bistrim rijekama i jezerima. Spomenućemo samo neke rijeke poput Drine, Une, Neretve, Vrbasa, koje su poznate i izvan granica naše zemlje i koje okupljaju sportiste iz drugih država na takmičenjima u raftingu. Nije slučajno ni to što su u Sarajevu 1984. godine organizovane XIV. Zimske olimpijske igre, jer Sarajevo je okruženo magičnim planinama Jahorinom, Bjelašnicom i Igmanom, koje su postale svjetski poznati skijaški centri.
Kontinentalna klima sa dugim i snježnim zimama je obilježje Bosne, dok južni dio – Hercegovina, ima blagorodnu primorsku klimu, pa se tu uzgajaju nadaleko poznate hercegovačke sorte grožđa i prave dobra vina, te proizvodi vrhunski med.

Bosna i Hercegovina ima izlaz na Jadransko more i svoj turistički biser, grad Neum. Osim zimskog i ljetnog turizma, u BiH se njeguje i vjerski turizam u Međugorju, koje je centar okupljanja katoličkih vjernika iz čitavog svijeta. Nacionalni parkovi Sutjeska i Kozara, prirodni rezervat rijetkih ptica Hutovo blato, banjska odmarališta sa ljekovitim vodama, samo su neka od mjesta koja prosječni strani turista ne može zaobići. Bogata nacionalna kuhinja, iznjedrena iz uticaja raznih kultura i tradicija, te mineralne vode sa izvorišta Kiseljaka, Tešnja i Tuzle, uz specifičan mentalitet naroda, ne mogu ostaviti ravodušnim nijednog stranca.

Bosna i Hercegovina se ponosi svojim kulturnim poslenicima, književnicima i pjesnicima kao što su nobelovac Ivo Andrić, Meša Selimović, Mak Dizdar, Petar Kočić, Jovan Dučić, Aleksa Šantić. Svjetski su poznati i naši režiseri s kraja XX. vijeka, prije svega Emir Kustrurica i oskarovac Danis Tanović, čiji su filmovi dobili najprestižnije međunarodne nagrade. Danas, više od dvije decenije nakon posljednjeg rata, gradovi kao što su Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Trebinje, središta su kulturnih zbivanja, od filmskog festivala u Sarajevu, dana sarajevske kulture «Sarajevska zima», do Festivala folklora u Banja Luci, poetskih dana u Trebinju i Višegradu, Likovne kolonije u Počitelju kod Mostara, koja okupljaju kako domaće umjetnike, tako i umjetnike iz cijelog svijeta.